Ovogodišnji program obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Dubrovačke knjižnice zaključile su predavanjem prof. dr. sc. Slavice Stojan „Držić privatno" u srijedu, 15 studenoga, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Privatni život Marina Držića, unatoč svim dosadašnjim istraživanjima, još uvijek je pun nepoznanica. U ovom predavanju naglasak je bio na, kako sama predavačica ističe, „prostoru Držićeve zbilje u arhivskim dokumentima". U svom izlaganju Stojan je na drukčiji način protumačila neke poznate dokumente iz Držićeva života, ali i pokazala te komentirala nedavno pronađene dokumente u Državnom arhivu u Dubrovniku koji se odnose na Držićev život.

Vidra kako se naziva Marina Držića bio je obiteljski nadimak Držićevih. Dajući širu sliku o Marinu Držiću predavačica je istaknula tragičnu smrt Držićeva djeda 1463. zbog koje su njegovi potomci ostali bez dragocjenog putokaza u životu i u trgovačkom poslu. Marin je bio peti sin u obitelji. Njegova braća bavila su se trgovinom i na početku su dobro poslovali, ali već od 1529. počinju neuspjesi. Upravo iz te situacije Stojan izvodi paralelu sa stvarnim životom Držićevih i komedijom „Dundo Maroje" koja se otkriva kao jedna biografska komedija jer njihovo poslovanje sliči na posao Mara Marojeva i dunda Maroja.

Prvi dokument u kojem se navodi Marin Držić datira iz 1526. kada se spominje da je kao klerik posato jedan od rektora polovice crkve Domino. Njegov dolazak u Anconu 1543. bio je početak njegovih velikih zaduživanja iako je vjerojatno i ranije bio tome sklon. Stojan napominje i kako je Marin Držić teško zadržavao zaposlenje, često se zaduživao no dugove nije uredno vraćao. Posljedica takvog ponašanja bili su napadi, a nerijetko je bio i pretučen. Prestao je biti osoba kojoj se klanjaju po Gradu i postao je marginaliziran u društvenom životu Dubrovnika.

Predavačica je pokazala i Držićevu zadužnicu Martinu Šumičiću, svaku Vlaha Nikole Držića, iz 1552. što je ujedno i prvi autograf jednog hrvatskog pisca. Kao zanimljivost navodi i činjenicu kako se Držić u dokumetima redovito izjašnjavao kao svećenik, prete Marino de Darsa i don Marin Držić; dok se na urotničkim pismima Cosimu I. Mediciju ne potpisuje svećeničkim naslovom, nego samo Marino Darsa Raguseo. „Držićeva kritika vlasti je nedosljedna; služi se netočnostima, poluistinama i banalnim tvrdnjama. Za prevrat Držić ište novac koji je trebao biti uručen njemu putem mjenice" rekla je Slavica Stojan te predavanje zaključila citatom iz urotiničkih pisama „Dovoljno je da klimnete glavom i moći ćete dobiti Dubrovnik zauvijek kao robu". Predavanje je otvorilo mnoga pitanja i dalo novi pogled na Držićev život.

Već više od dva desetljeća od 15. listopada do 15. studenoga održava se Mjesec hrvatske knjige. Centralna tema ovogodišnje manifestacije bila je enciklopedistika pod geslom "Sve na jednom mjestu, ili Put od jednog do svih mjesta". Tijekom ovog mjeseca knjižnice uz redovne aktivnosti organiziraju i dodatne programe s ciljem promicanja knjige, čitanja i knjižnica, pa su tako i Dubrovačke knjižnice imale bogat program.

Odjel za djecu i mlade Narodne knjižnice Grad organizirao je „Likovnice", kreativne radionice za mlade knjigoljupce. Na njima su se likovno izražavati na temu najdražih likova iz priča i izrađivali originalne straničnike za knjige. Gotovo svakodnevno učenici različitih razreda osnovne škole posjećivali su knjižnicu i upoznavali se s njenim radom i uslugama koje pruža. Održano je i nekoliko „Satova lektire u knjižnici" na kojima se na zabavan način obrađuje obavezna lektira. U okviru programa „Slikopisci" knjižnicu je posjetila mlada književnica za djecu Jelena Pervan i dubrovačku dječicu razveselila pričama o medvjediću Hrkalu. Druženje sa svijetom bajki priredila je profesionalna bajkopričalica Jasna Held koja je nastupila u okviru programa Festivala Treće uho. Po peti put izabrani su i najbolji čitači na Županijskom natjecanju u čitanju naglas koji će predstavljati Dubrovačko - neretvansku županiju na Nacionalnom natjecanju u Sisku, 23. i 24. studenoga.

Održano je i predavanje/radionica pod nazivom „Novi načini učenja i poučavanja uz korištenje Interneta i novih tehnologija" te je pokazano kako se uz pomoć virtualne tehnologije omogućava suradničko učenje. U Mjesecu knjige srednjoškolci su se nadmetali znanjem na kvizu koji je bio posvećen životu i djelu Iva Vojnovića, a u okviru projekta „Kreativno znanje".

U organizaciji Ogranka Mokošica održano je pet čitaonica, „Čitaj mi", u Domu za starije osobe Dubrovnik. Lutkarska družina Ogranka gostovala je s predstavama u Dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik, OŠ Mokošica, Dječjem vrtiću Pčelica i Domu za starije osobe. U samom Ogranku odražane su po četiri radionice i pričaonice.

Početak ovogodišnjeg program Mjeseca hrvatske knjige za odrasle bio je u znaku Društva dubrovačkih pisaca. Najprije je predstavljen novi broj godišnjaka „Literat"; Ivo Orešković promovirao je svoju knjigu „Dan kad je umro prijatelj", a Ivan Cikatić aka Galaktički vapaj imao je svoju autorsku večer.

Već tradicionalno u Mjesecu knjige upriličene su i brojne književne promocije. Ivana Plechinger predstavila je svoj prvijenac „Ono što ostaje, uvijek ljubav je", publika je upoznala i radove Duške Musić „Valunzi" i „Mamac za lignju", dok je Nikola Čelan u knjizi „Baština - kako sam preživio splitske devedesete i prvih 10 godina TBF-a" predstavio scenu 90-ih u Splitu, kao i prvo desetljeće TBF-a, po mnogima najznačajnije dalmatinske grupe zadnjih nekoliko desetljeća. Borbu s karcinomom dojke Josipa Pavičić Berardini opisala je u knjizi „Šest milimetara - ispovijest o boli i pobijedi", a svoje iskustvo podijelila je i s dubrovačkom publikom. U formi stand-up nastupa Segor Hadžagić promovirao je izabrana djela „Klasici u tranziciji".

Povodom 100 godišnjice smrti Frana Supila povjesničar Stjepan Ćosić održao je prigodno izlaganje. Predavanje Vesne Čučić „Povijesni pregled biografskih djela u Dubrovniku" odgovaralo je središnjoj temi manifestacije, enciklopedistici, budući da su biografije i biografski leksikoni podvrsta enciklopedija.

Mjesec hrvatske knjige bio je i u znaku serijala putopisnih predavanja „Putositnice utorkom". Ciklus je otvorio Goran Blažević predavanjem „Solidarity Walk 4km/h" u kojem je govorio o iskustvu putovanja pješice preko 3000 kilometara od Jordana do Hrvatske. Sljedeća postaja bili su Falklandski otoci ili na španjolskom „Las islas Malvinas" koje je predstavio Mario Raguž. Predavanje o hodočašću Camino održala je Mara Doljak koja je doprinijela i obogaćivanju hrvatske putopisne scene knjigom „Moj Camino – šetnja u dubine sebe". O najdubljem jezeru na Zemlji, Bajkalskom jezeru, i sibirskim tajgama kao i o flori i fauni tog područja govorio je Nenad Jasprica.

Suradnja Dubrovačkih knjižnica i Festivala Treće uho ostvarena je i izložbom studenata Akademije likovnih umjetnosti iz Širokog Brijega pod nazivom „Umjetnost spaja".

Dvodnevnim projektom „Erik Satie, glazba za riječ i sliku" predstavljen je glazbeni svijet i život ovog originalnog i nekonvencionalnog skladatelja, ali i cijelo povijesno i umjetničko okruženje s prijelaza s 19. na 20. stoljeće.

Ovogodišnji program Mjeseca knjige Dubrovačke knjižnice zaključile su predavanjem Slavice Stojan „Držić privatno" u kojem je predavačica na drukčiji način protumačila poznate, ali pokazala i komentirala tek nedavno pronađene dokumente iz Držićeva života u Državnom arhivu u Dubrovniku. Ovim predavanjem Dubrovačke knjižnice dale su još jedan doprinos obilježavanju 450-e godišnjice smrti Marina Držića.

U proteklih mjesec dana Dubrovačke knjižnice bile su pozornica za gotovo 50 događanja, a brojna publika svih dobnih skupina motiv je za nastavak organiziranja uspješnih programa.

Pokrovitelj Mjeseca hrvatske knjige je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a glavni pokretač proslave manifestacije su od samog početka Knjižnice grada Zagreba. Ovom manifestacijom promiče se knjigu i čitanje kao društvenu vrijednost.

Predavanjem Mladena Šuteja „Od Cape Horna do Polinezije" nastavlja se ciklus putopisnih predavanja „Putositnice utorkom" u Dubrovačkim knjižnicama. Šutej je strastveni jedriličar, snimatelj i književnik koji je prejedrio šest puta Atlantik (jednom solo), dva puta Pacifik (jednom solo) , jednom Indijski ocean i tri puta Labradorsko more. Također dva je puta bio na Rtu Cape Horn, jednom prošao rt Dobre Nade i bio na svim svjetskim kontinentima uključujući i Antarktiku.

Iskustva sa svojih ekspedicija, s naglaskom na put od Cape Horna do Polinezije, Šutej će s dubrovačkom publikom podijeliti u utorak, 27. veljače u 19 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Mladen Šutej napisao je sedam knjiga, a osim tih knjiga u još jednoj je koautor i glavni urednik (Nautički peljar Jadrana). Ovom prigodom Irja Jerković predstavit će njegovu zadnju knjigu „Ocean i druge priče" koja je izdata 2017., a u kojoj se nalaze odgovori na pitanja: Što se mota po glavi čovjeka koji jedri sam 34 dana preko Tihog oceana? Kako je ploviti i pristajati po rijekama? Kako je kad te u zatvoru oslovljavaju sa Vi, a na sudu ti skinu okove i dobiješ kroasan? kao i mnoge druge zanimljivosti.

U prvim proljetnim “Putositnicama utorkom” gost Dubrovačkih knjižnica bit će Zoran Jablanov, putoholičar koji voli obilaziti manje poznata mjesta i gradove. Jablanov će dubrovačkoj publici u utorak, 27. ožujka u 19 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad predstaviti Bratislavu, grad koji je rijetko ciljano odredište turističkih putovanja i čiji se vodič na hrvatskom jeziku ne može pronaći ni u bolje opskrbljenim knjižarama.