Konferencija povodom dvije UNESCO-ove obljetnice – 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine i 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva održava se danas u Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku.
Obilježavajući ova dva vrlo značajna događaja, koja se uz ostale obljetnice u 2019. godini može svesti pod zajednički naziv „Dubrovnik slavi baštinu“, konferenciju su priredili Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Dubrovnik u suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Sveučilišta u Dubrovniku.
Uz gradonačelnika Mata Frankovića, tijekom ceremonije služenog otvaranja konferencije prisutnima su se obratili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, direktor za kulturu i urgentna stanja UNESCO-a Lazare Eloundou i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić
Gradonačelnik Mato Franković svojim je obraćanjem podsjetio da je Dubrovnik članom UNESCO-ve obitelji postao na 3. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu održanom u Egiptu u listopadu 1979. godine.
„U istoj godini u kojoj je na uskršnje jutro njegove palače, ulice i trgove zatresao razoran potres, ne prvi i ne najpogubniji u njegovoj dugoj povijesti. A samo 12 godina poslije, braneći se od napada agresora u Domovinskom ratu, Dubrovnik se ponovo našao u neposrednoj ugrozi. Najveća razaranja grad je pretrpio na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 1991. godine. Sudbinu su s građanima Dubrovnika tada dijelili i promatrači UNESCO-ve misije Colin Kaiser i Bruno Carnez. Gospodina Carneza sam imao čast nedavno osobno upoznati i kao gradonačelnik mu zahvaliti na hrabrosti koju je iskazao onda kada nam je pomoć međunarodne zajednice bila prijeko potrebna“, rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je da je upravo na temelju prvih izvješća o razmjerima štete koja su UNESCO-vi promatrači poslali u Pariz tijekom večeri 8. prosinca Dubrovnik samo šest dana od najgoreg napada na grad uvršten na listu ugrožene svjetske baštine, ali i da danas ujedno obilježavamo i 20 godina od brisanja Dubrovnika s tog popisa.
„ UNESCO je Dubrovniku spremno pružio ruku pomoći u najtežem razdoblju za Grad u njegovoj suvremenoj povijesti. Pa onda i kada je prije nekoliko godina reaktivna promatračka misija UNESCO-a i ICOMOS-a podigla žutu zastavicu upozorenja zabrinuti zbog učinaka koje na živu povijesnu sredinu ostavlja prekomjerni turizam. Dolaskom nove gradske uprave dolazi i do promjene smjera u upravljanju destinacijom, a nakon niza poduzetih koraka Dubrovnik je danas okrenut strateškom i odgovornom upravljanju te je prepoznat kao snažan promotor održivog turizma na širem području Sredozemlja“, zaključio je istaknuvši da skrbeći o nasljeđu koje je neraskidivi dio našeg dubrovačkog, hrvatskog i europskog identiteta stvaramo uvjete za budući razvoj na ispravim temeljima.
Konferencija ugošćuje brojne UNESCO-ove inozemne i domaće stručnjake, a njen radni dio podijeljen je na tri tematske cjeline: „Kulturna baština u opasnosti i poslijeratna obnova“, „Održivo upravljanje i povijesna jezgra Dubrovnika – 40 godina poslije“ te „Festa svetoga Vlaha i provedba Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine“.
U povodu obilježavanja UNESCO-ovih obljetnica, navečer 1. veljače Grad Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre i Dubrovački simfonijski orkestar te Hotel Rixos Libertas organiziraju Operu Galu, svečani koncert u Kongresnoj dvorani Hotela Rixos Libertas.