Kandidata za gradonačelnika Dubrovnika Valentina Dujmovića na temu prostornog planiranja, a u sklopu prezentiranja njegovih stavova pred najavljeno sučeljavanje kojeg organizira inicijativa “Srđ je naš” poslao je priopćenje koje prenosimo u cijelosti. 

Nakon iznesenih mišljenja o gradnji golf projekta na Srđu i gospodarenju otpadom, dubrovačku javnost upoznat ću i s jasnim stavovima Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata o prostornom planiranju i upravljanju javnim površinama, a pred najavljeno predizborno sučeljavanje građanske inicijative „Srđ je naš“ na temu upravljanja javnim prostorom i resursima.

Strateški dokument od iznimnog značaja za zaštitu te odgovorno i održivo upravljanje visokovrijednim prostorom kao našim najvećim resursom – Plan upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovniku, koji je pokrenula HNS-ova gradska uprava, u visokoj je fazi izrade, a izrađuje se i Studija utjecaja na baštinu (Heritage Impact Assesement) što je bila i jedna od preporuka promatračke misije UNESCO-a i Icomosa-a, čija nam je stručna pomoć dragocjena pri definiranju smjernica za budući razvoj grada.

Grad Dubrovnik pokrenuo je postupke izrade čitavog niza urbanističkih i detaljnih planova uređenja koji osiguravaju i definiraju budući razvoj Dubrovnika, između ostalih urbanističkih planova Babinog Kuka, Gospinog polja, Ploča, Gorice sjever, Nuncijate, Tamarića II, Suđurđa i Komolca. Pokrenut je i proces izrade i donošenja Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, čije su posljednje izmjene i dopune usvojene 2014., odnosno 2015. godine. Nažalost, aktivnosti na pripremi i izradi ovih planova, usporene su neusvajanjem proračuna za 2017. godinu o strane HDZ-a i njihovih partnera.

Dosadašnja gradska uprava na čelu s HNS-ovim Androm Vlahušićem izradila je i javnosti predstavila splet kratkoročnih i dugoročnih mjera te pravila postupanja čijom primjenom ćemo značajno smanjiti gužve koje nastaju tijekom turističke sezone, posebice pritisak na zaštićenu povijesnu cjelinu i kontaktnu zonu, a sve sukladno preporukama UNESCO-a. U tom smislu nastavit ćemo raditi na disperziji turističke ponude, redukciji broja stolova i stolica na javnim površinama u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni, korekciji cijena ulaznica na zidine i u Dubrovačke muzeje, ali najvažnije, na upravljanju prometom i uspostavljanju zone posebnog prometnog režima na potezu od Zagrebačke ulice do Boninova.

Kao magistar struke znanosti o okolišu maksimalno ću se zalagati za zaštitu i očuvanje javnog prostora i okoliša, kako bi Dubrovnik uz baštinu koju čuvamo i štitimo pod okriljem UNESCO-a i Ministarstva kulture Republike Hrvatske bio prepoznatljiva ekološka i baštinska sredina, vodeći računa prvenstveno o potrebama domaćeg stanovništva, ali i omogućujući neometani razvoj turizma kao naše najveće gospodarske djelatnosti.”