Kao jednu od niza mjera koje bi teroristima trebale dodatno otežati planiranje, financiranje i poduzimanje kriminalnih radnji, Europska komisija jučer je iznijela prijedlog da osobne iskaznice svih državljana EU na čipu moraju sadržavati biometrijske podatke, otiske prstiju i prikaz lica.

Komisija procjenjuje da još oko 80 milijuna Europljana ima strojno nečitljive osobne iskaznice bez biometrijskih podataka, a utvrđivanje zajedničkih sigurnosnih standarda na razini EU pomoglo bi u suzbijanju krivotvorenja dokumenata, s kojima teroristi i kriminalci često ulaze u EU iz trećih zemalja. Prema prijedlogu Komisije, osobne iskaznice građana EU starijih od 12 godina te boravišne dozvole članova njihovih obitelji koji nisu građani EU morale bi imati u čipu na kartici biometrijske podatke, konkretno otiske prstiju i prikaze lica. Stari dokumenti trebali bi biti zamijenjeni najkasnije unutar pet godina ili unutar dvije godine za one manje sigurne, poput strojno nečitljivih osobnih iskaznica.

Ovim prijedlogom želi se povećati sigurnost osobnih dokumenata, dok bi države članice same odlučivale o ostalim aspektima izgleda svojih nacionalnih osobnih iskaznica. Unaprijeđeni standardi predviđeni prijedlogom slijede pristup koji EU primjenjuje za sigurnosne značajke putovnica. Komisija predlaže i direktivu čiji je cilj otežati financiranje terorističkih aktivnosti. Tako se predlaže da sigurnosne agencije imaju pravodoban pristup financijskim informacijama nužnima za istrage teških zločina, između ostaloga, informacijama o bankovnim računima. Direktivom se želi poboljšati suradnja nacionalnih tijela radi razmjene financijskih informacija ili analiza, uključujući podatke o financijskim transakcijama. Komisija je predložila i stroža pravila o sastojcima eksploziva te uvozu i izvozu vatrenog oružja kako bi se teroristima dodatno ograničio pristup materijalima za njihove akcije.

Budući su teroristi posljednjih godina u brojnim napadima u Europi koristili eksplozive iz kućne radinosti, Komisija predlaže da se postojeća pravila o stavljanju na tržište i uporabi sastojaka eksploziva postrože. Postojeći popis zabranjenih kemikalija bi se proširio, a pravila bi se primjenjivala na internetsku, jednako kao i na tradicionalnu prodaju.

To uključuje proširenje postojećeg popisa zabranjenih kemikalija, potencijalnih dijelova eksploziva iz kućne radinosti. Budući da se te tvari mogu nabaviti i u tradicionalnim i internetskim trgovinama, nova će se pravila primjenjivati i na internetsku prodaju. Predlaže se da države članice, ako to žele, mogu izdavati dozvole za kupnju ograničene količine zabranjenih tvari, pod uvjetom da je te tvari moguće rabiti u zakonite svrhe.