Dubrovačke knjižnice i ove su godine bogatim programom obilježile Noć knjige, manifestaciju kojom se već sedmu godinu zaredom potiče čitanje i razgovara o važnosti knjige u suvremenom društvu. Programi za djecu odvijali su se Ogranku Mokošica i Odjelu za djecu i mlade Narodne knjižnice Grad. Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja) bili su povod za maratonsko druženje s knjigom ne samo najmlađih nego i odraslih.

U Ogranku Mokošica matineja je bila u znaku izložbe lutaka izrađenih u lutkarskoj družini Ogranka. Nastavak aktivnosti donio je zanimljivu čitaonicu i interaktivnu radionicu pretvaranja književnog djela u animirani film Od priče do filma: W. Joyce, Leteće knjige gospodina Morrisa Lessmorea,  a program je zaključen druženjem uz čaj i sveokusnjake Harry Potter Cluedo.

U Odjelu za djecu i mlade Narodne knjižnice Grad također se odvijao zanimljiv program za najmlađe knjigoljupce. Započeo je predstavom Vilenjak tvrdoglavac u izvedbi lutkarske družine Ogranka Mokošica pod vodstvom Katarine Palinić. Nakon druženja u svijetu lutaka uslijedila je pričaonica Dubrovački političari pričaju bajke. Svoje pripovjedačko umijeće pred dubrovačkim su mališanima pokazali: Ivan Jelčić, Ljubo Nikolić i Marko Potrebica. Program je završen nagradnom tombulom.

Ovogodišnja manifestacija bila je posvećena budućnosti knjige, a djeca su zaonteresirano pratila sve programe i pokazala kako ne trebamo biti zabrinuti za budućnost knjige.

Program za odrasle obuhvatio je prošlost, sadašnjost i budućnost knjige. U Znanstvenoj knjižnici otvorena je izložba Prve tiskane knjige na kojoj je predstavljen izbor inkunabula iz fonda Znanstvene knjižnice koja ima 81 inkunabulu, a 76 ih je u fondu od samog osnutka Dubrovačke biblioteke 1941. Nedavno su otkupljene četiri, a jedna je darovana fondu. Autorica izložbe je voditeljica zbirke Ragusina, Ingrid Pavličević koja je istaknula zanimljivost da imaju inkunabule tiskane u 15 različitih europskih gradova, od Mainza, kolijevke tiskarstva, Strasbourga, Rima, Nurnberga, Venecije, Firenze do Brna. Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do 27. travnja u vremenu od 9 do 20 sati.

Na temu inkunabula i početaka europskog tiskarstva predavanje je održao ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Milan Pelc. Inkunabule (knjige u povojima), obilježavaju prijelaz iz skriptografske u tipografsku medijsku kulturu. U općem tehničkom smislu one su proizvodi nove, visoke tehnologije tiska pokretnim slovima na papiru, no u mnogim pojedinačnim slučajevima uvelike oponašaju rukom pisane knjige. Inkunabule su svjedoci uzbudljiva vremena korjenitih promjena u načinu proizvodnje i uporabe knjižnoga medija. Upravo je obilježja tih promjena, ali i njihove glavne nositelje Pelc predstavio dubrovačkoj publici.

Nakon pogleda u prošlost knjige program je nastavljen predavanjem izv. prof. dr. sc. Mata Brautovića Budućnost knjige u digitalnom dobu, koji je istaknuo:

„To je tema koja se na neki način nameće iz samog vremena u kojem živimo. Vremena u kojem smo korisnici velikog broja elektroničkih uređaja (…) te se postavlja pitanje gdje se knjiga danas nalazi?”

Odgovor na ovo pitanje Brautović je dao pregledom statističkih podataka na globalnoj razini, ali i u Hrvatskoj i Dubrovniku. Broj novih jedinstvenih naslova stalno je u porastu, no ipak se bilježi pad prihoda. Kao glavni trendovi u globalnom izdavaštvu prevladavaju samoizdavaštvo i tisak na zahtjev, pad prodaje e-čitača, porast prihoda od e-knjiga, porast broja naslova te udruživanje izdavača.

„Digitalno doba u kojem živimo je na neki način eliminiralo monopol nekakvih elita koje su imale pristup izdavačima (…). Danas bilo tko kad napiše knjigu, može je negdje i objaviti, a to nam je omogućila digitalna tehnologija. Knjiga je živa, nastavlja živjeti na globalnom, nacionalnom te na lokalnom nivou. Trendovi, kad je Dubrovnik u pitanju, pokazuju kako je rast broja knjiga konstantan, no elektronička knjiga je zaobišla Dubrovnik koji nije zaživio ni kao tema ni kao mjesto izdavanja elektroničke knjige”, rekao je Brautović. izlaganje je  zaključio citirajući Mancu Košir da je knjiga elitni medij. Samo mali broj ljudi može kupiti knjigu, ima dovoljno vremena i znanja posvetiti joj se i razumjeti njezinu važnost i ulogu u digitalnome dobu.

Pogled iz drugog kuta kroz distopijski roman Raya Bradburyja predstavila je dubrovačkoj publici u maratonskom druženju s knjigom dr. sc. Ljubica Matek, docentica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u predavanju Fahrenheit 451: lekcija koju nismo naučili. Matek je istaknula kako se u pravilu distopije bave ideološkim problemima koji su usmjereni u nekom političko-ekonomskom smjeru, dok je Fahrenheit 451 drukčiji jer je riječ o duhovno-obrazovnoj distopiji. Roman tematizira ideju da su knjige utjelovljenje zla, da su nepoželjne i čine ljude nesretnima.

„Osnovna ideja romana je da nikad ne smijemo biti dio mase, nego zapravo ono zbog čega smo jedinke i vrijedni postojanja. To je ono što nas čini posebnima i toga se trebamo držati”, poručila je Matek tumačeći Bradburyevo djelo. Zanimljivo je kako je Bradburyja jako zanimala znanost i tehnologija, no smetala mu je nekritička uporaba tehnologije, sveprisutan problem  u suvremenom društvu.

Ovogodišnje druženje u Noći knjige u Dubrovačkim knjižnicama zaključeno je glazbenim nastupom Maje Grgić i Igora Vlahušića. Preko 300 posjetitelja pratilo je programe Noći knjige u Dubrovačkim knjižnicama. Djeci i mladima bilo je namijenjeno šest programa, a odraslima pet.