Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica organizirala je konferenciju Hrvatska maritimna baština – nasljeđe za budućnost. Na konferenciji je uz stručnjake sudjelovao i predstavnik Europske komisije Christos Economou iz Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) koji je govorio o mogućnostima Europskog pomorskog i ribarskog fonda i najavio 2018. godinu kao godinu turizma i kulturne baštine, a portugalska zastupnica Claudia Monteiro de Aguiar predstavila je izazove obalnih i otočnih regija te naglasila da i Portugal i Hrvatska trebaju bolje iskoristiti svoju kulturnu baštinu. Nazočili su i zastupnici u Europskom parlamentu, polaznici Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta u Zagrebu,veleposlanik Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Mato Škrabalo i veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji Mario Nobilo.

Kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem, Ars Halieutica iz Komiže, na čelu s prof. dr. Joškom Božanićem predstavila je materijalnu i nematerijalnu maritimnu baštinu Hrvatske kao zemlje Mediterana. Ars Halieutica poznata je po spašavanju posljednje komiške falkuše Cicibele (1986.), zatim po njezinoj obnovi i potom pripremi i gradnji replike za svjetsku izložbu 1997., po nastupu falkuše Comeza-Lisboa na EXPO 98 u Lisabonu, te po sudjelovanju na mnogim festivalima mora diljem Europe.

Prof.dr. Nenad Bobanac (Boblab, Zagreb) predstavio je niz projekata obnove tradicionalnih brodova, posebice komiške Falkuše. Prof. dr. Joško Božanić (Filozofski fakultet u Splitu) pokazao je fotografije renomiranog hrvatskog fotografa Ive Pervana, a dubrovački kapetan Jadran Gamulin govorio je o svojim jedriličarskim iskustvima. Prikazana su i dva filma: Rota Palagruzona i Adriatic Adventure. Mag. sc. Luka Mudronja (Pomorski fakultet u Splitu) predstavio je udrugu “Latinsko idro” i napore graditelja brodova na Murteru koji se trude sačuvati maritimnu baštinu i identitet, kao i tradiciju gradnje drvenih brodova.

“Nadam se da smo barem malo približili ovu problematiku europskoj javnosti, ali i ukazali hrvatskim institucijama poput Ministarstva kulture da hrvatska maritimna baština nije dovoljno valorizirana . Šteta je što tradicionalni brodovi postaju zanimljivi tek kad se nađu na morskom dnu. Ars Halieutica najbolji je primjer da se maritimna baština vrednuje i da su osim entuzijazma potrebni stručnost i znanstveno istraživanje”, zaključila je Dubravka Šuica.