Naime, postoji nekoliko bitnih odrednica u tekstu novog zakona koje će prisiliti gradove da drugačije organiziraju svoju javnu rasvjetu. Kao prvo, smanjuje se jakost javne i ulične rasvjete s 4000 na 3000 kelvina, što znači da će svi gradovi morati promijeniti svoje ulične lampe. Drugo, svjetlosni snop rasvjete ili bilo kakvo drugo osvjetljenje ne smije pasti na prozore ili vrata stambenih kuća, kao ni na vodene i zelene površine, a ne smije biti ni okrenut prema nebu.

Drugim riječima, svjetlost smije pasti samo na površinu koju treba osvijetliti i nigdje drugdje, što će predstavljati velik izazov za sve projektante koji rade sa svjetlom. Slavko Krajcar, redovni profesor na Fakultetu elektronike i računarstva te predsjednik Hrvatskog društva za rasvjetu, smatra kako će biti veoma teško poštovati sve te uvjete te da će jedina moguća alternativa biti da se ugasi svjetlo i ostane potpuni mrak.

Ostaje, pak, pitanje koliko će se novi zakon u Hrvatskoj provoditi. Kontrola i kažnjavanje past će na inspektore Ministarstva zaštite okoliša i energetike te na komunalne redare koji će biti zaduženi da odrede kada je neko područje prekomjerno osvijetljeno. Što se tiče roka prilagodbe, gradovi imaju 12 godina da zamijene svoju uličnu rasvjetu, dok dubrovačke zidine već idući tjedan moraju pronaći rješenje za prekomjernu svjetlost. Ako to ne naprave, slijede im sankcije. Ili od inspektora ili od građanina koji ih može tužiti da mu svjetlo ometa san.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.