Predavanje povjesničarke umjetnosti Anite Ruso pod nazivom „Graditelji Grada i čitanje dubrovačke arhitekture 17. i 18. stoljeća“ održat će se u petak, 28. listopada, u 18:30 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Kako se vizija stranih arhitekata uklapala u arhitektonsku tradiciju Dubrovnika nakon velikog potresa 1667.? Kako se rimski i venecijskanski projekt prevodi na jezik koji razumiju lokalni majstori? Kako i odakle danas čitamo arhitekturu poslijepotresnog Dubrovnika? Odgovore na ova pitanja svi zainteresirani mogu saznati u predavanju Anite Ruso kojemu je cilj potaknuti publiku na razmišljanje o dubrovačkoj arhitektura kao vrlo važnom državnom instrumentu Republike za čije raumijevanje nije dovoljno formalno analizirati građevine, već je potrebno uzeti u obzir kontekst diplomatskih razmjena o kojima svjedoči brojna korespondencija sačuvana u Dubrovačkom državnom arhivu. Događanje je dio programa obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2016. u Dubrovačkim knjižnicama.

Anita Ruso (Dubrovnik, 1987) diplomirala je povijest umjetnosti i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. Trenutačno pohađa doktorski studij povijesti umjetnosti pri Ecole Pratique des Hautes Etudes (EPHE, Sorbonne) u Parizu (dvojni doktorat s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu), tema doktorskoga rada: Arhitekt i Republika: službeni arhitekti Dubrovačke Republike od 15. do 18. st. pod mentorstvom prof. dr. sc. Sabine Frommel i prof. dr. sc. Jasenke Gudelj; obrana predviđena za 2015). Stipendistica je Erasmus programa za razmjenu studenata i Francuske ambasade u Hrvatskoj. Dobitnica je istraživačkih potpora Open Society Institute, MOBIdoc potpore za doktorande te potpore Francuske škole u Rimu: (Rim, siječanj 2014. i svibanj 2015). U koautorstvu s Jasenkom Gudelj napisala članak: Tiskani renesansni traktati o arhitekturi u Dubrovniku, Peristil, 56, 2013, 101-112. Autorica članka: Relation entre l’environnement économique et la production architecturale dans la ville de Dubrovnik du 17e au 18e siècles, Il Capitale Cuturele, 8, 2014, 349-366. Piše za Matičin Vijenac i Art magazin Kontura.