Znameniti britanski znanstvenik Stephen Hawking, preminuo je noćas u dobi od 76 godina u Cambridgeu. Znakovito, jedan od najcjenjenijih suvremenih fizičara preminuo je na Međunarodni dan broja PI i na rođendan Alberta Einsteina.

Zanimljiva simbolika je povezala dva velika uma, pa je na datum kada je jedan došao na svijet, drugi otišao. Hawking je rođen u Oxfordu 1942. godine, gdje je i završio studij fizike, dok je doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Od 1974. godine je član Kraljevskog društva, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a na Cambridgeu je radio kao profesor matematike i fizike, gdje je naslijedio velikane kao što su Isaac Newton i Paul Dirac.

“Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti. Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirale su ljude širom svijeta”, poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim. 

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru. Najpopularnije djelo mu je znanstveni bestseler “Kratka povijest vremena” (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.

Hawking je još u mladosti obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao isključivo uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.

NASA, koja mu je svojedobno omogućila da osjeti kako je biti u bestežinskom stanju u svemiru, također se oprostila od Hawkinga preko Twittera napisavši: “Njegove teorije otključale su mogućnosti svemira koje sada, zajedno sa cijelim svijetom, istražujemo. Nadamo se ćeš nastaviti letjeti poput supermena u mikrogravitaciji, kao što si to rekao astronautima na svemirskoj postaji 2014. godine”

Hawkingovi izračuni pomogli su znanosti shvatiti kako se mladi svemir širio. Bio je jedan od rijetkih koji je mogao zamisliti kako izgledeaju druge galaksije i kvantno polje, a poseban doprinos dao je teorijama o crnim rupama, zaključivši kako i one mogu eksplodirati te pritom stvoriti prizor kakav nikakvi specijalni efekti ne bi mogli dočarati.

Posljednjih se godina ipak odmaknuo od izučavanja svemira i usredotočio na budućnost čovječanstva te postao jednim od znanstvenika koji upozoravaju na opasnosti umjetne inteligencije.

“Ako ne naučimo kako se pripremiti i izbjeći potencijalne rizike, umjetna inteligencija mogla bi biti najgore što se dogodilo čovječanstvu u cijeloj njegovoj povijesti”, rekao je Hawking prošle godine.

Prema njegovim predviđanjima, zbog opasnosti od umjetne inteligencije, klimatskih promjena i ostalih katastrofa, čovječanstvu je preostalo još svega tisuću godina postojanja.