Izložba “Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse” otvorena je u Kneževom dvoru povodom 500. obljetnice slikareve smrti.

Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj izložbi posvećenoj Nikoli Božidareviću kojemu se pripisuje šesnaest djela. Do danas su sačuvana tek četiri, od čega su tri u stalnom postavu muzeja Dominikanskog samostana, a jedno u crkvi Gospe od Danača. Budući da ta dragocjena djela nije bilo moguće posuditi za izložbu, publici su ona predstavljena u preslikama u naravnoj veličini.

Jedini original na izložbi je Ikona Bogorodice s Djetetom iz crkve Svetog Nikole, a za deset Božidarevićevih djela se smatra da su nestala.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać prilikom otvaranja izložbe kazala je kako je cilj ove izložbe podići razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela.

“Od cjelokupnog opusa Nikole Božidarevića do nas su stigla samo četiri njegova djela: tri su izložena u Muzeju dominikanskog samostana, a četvrto se nalazi u dubrovačkoj crkvi Gospe od Danača. Triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži se djelom Božidarevićeve radionice, a prema novijim spoznajama, doslikao je ikonu Bogorodica s Djetetom iz crkve sv. Nikole na Prijekome. Zbog nemogućnosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu obližnjega dominikanskog muzeja i na oltarima dviju crkava, na izložbi su korišteni njihovi preslici u naravnoj veličini. Ikona s Prijekoga izložena je u originalu, zahvaljujući posudbi Dubrovačke biskupije. O slikama koje nisu sačuvane, na izložbi su predstavljeni ugovori koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, predočeni u originalu ili kao preslici”, kazala je ravnateljica Vilać ističući i kako je na izložbi okupljeno svo dosadašnje znanje o Božidareviću, ali su izrečene i neke nove spoznaje vezane za njegovo rođenje, opus i naručitelje njegovih djela. Time su otklonjene brojne nejasnoće koje su se provlačile kroz literaturu.

Akademik Radoslav Tomić, stručni savjetnik izložbe i autor teksta u katalogu kazao je kako je pozicija i značaj Božidarevića neosporan.

“Božidarević je živio i učio 17 godina u Italiji, a svoje je znanje potom primijenio u Dubrovniku. Nije slikao samo za crkve i samostane, što je protokolirano ugovorima, već i za privatne naručitelje, plemiće koji su htjeli u svojim domovima imati slike umjetnika kojeg su poštovali. Živio je relativno kratko, ali nam je ostao zapamćen kao veliki slikar, zaštitni znak renesanse u Dubrovniku. Njegova pozicija je neosporna i važna i trebalo je izložbom odati poštovanje njegovoj ruci koja je tako sugestivno ostavila velikog traga na hrvatsku povijest umjetnosti” istaknuo je stručni savjetnik na izložbi, akademik Radoslav Tomić.

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić istaknuvši pri tom važnost ovakve jedne velike izložbe.

“Velike izložbe Dubrovačkih muzeja ističu neke elemente naše prošlosti čije važnosti možda nismo uvijek i u potpunosti svjesni. Grad Dubrovnik će i dalje poticati i podupirati ovakve i još veće projekte. Naša baština zaslužuje da je prikažemo i nama i svijetu”, kazala je na otvaranju zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.

Za potrebe izložbe, za koju su posuditelji djela Državni arhiv u Dubrovniku te Dubrovačka biskupija, snimljen je i dokumentarni film, a izložba ostaje otvorena do 20. studenog.