U noći sa subote na nedjelju 24./25. ožujka prelazi se na ljetno računanje vremena te stoga podsjećamo vozače da, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, duga ili kratka svjetla na motornim vozilima ne moraju biti upaljena, osim noću i u slučaju smanjene vidljivosti danju.

Izuzetak su mopedi i motocikli, čiji su vozači tijekom cijele godine obvezni voziti s upaljenim kratkim svjetlima. Zbog bolje uočljivosti, vozači mogu i danju voziti s upaljenim svjetlima tijekom ljetnog računanja vremena. Prelaskom na ljetno vrijeme dolazi i do promjena u obračunu električne energije, pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.

Svrha ljetnog računanja vremena bolja je usklađenost između sati dnevnog svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti.

Ljetno računanje vremena češće je u umjerenom pojasu zbog razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima. Budući je manje tame u vrijeme kad je većina ljudi budna, manje se koristi električna rasvjeta, no ima i onih koji ne misle tako.

Protivnici pomicanja sata prije svega navode neznatne efekte ušteda koje nastaju promjenom računanja vremena. S druge strane, naglašavaju se brojne negativne posljedice na zdravlje ljudi, odnosno zdravstvene teškoće koje nastaju nakon naglih promjena izazvanih računanjem vremena.

Rusija je 2011. godine ukinula zimsko računanje vremena, a tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je tada da će Rusija imati samo ljetno vrijeme jer je to zdravije za stanovništvo, ali i za stoku. Medvedev se pozvao na istraživanje Ruske akademije medicinskih znanosti, prema kojem promjena vremena najviše pogađa djecu i starije osobe koje mogu imati problema sa spavanjem, metabolizmom, radom srca i imunitetom. Prema jednom ruskom istraživanju, broj samoubojstava poslije mijenjanja sata poveća se čak 66 posto.

Ljetno i zimsko računanje vremena imaju sve zemlje Europske unije, a u Europi ga nema samo Island. Iako su SAD i Kanada odavno uvele ljetno i zimsko vrijeme, neke države poput Arizone i Saskatchewana ne pristaju na pomicanje sata. Većina zemlja Afrike i Azije također nema ljetno i zimsko računanje vremena.

Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena. Ta odluka, kao i isplativost ljetnog računanja vremena uopće, trebala je biti preispitana 2007. godine, ali još uvijek nije donesena konačna odluka.