Danas je u sklopu plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu održana rasprava o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš u kojoj je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Dubravka Šuica. Prijedlog direktive predviđa zabranu na razini Europske unije za plastične proizvode za jednokratnu upotrebu poput plastičnih vilica, noževa, žlica, tanjura, slamki, i sličnih proizvoda, što odražava volju 95% ispitanih Europljana koji smatraju da je nužno i hitno poduzeti mjere u pogledu plastike za jednokratnu upotrebu s obzirom da plastika predstavlja 85% ukupnog onečišćenja mora. Prema izvješću Europske komisije, u Europi se svake godine 150.000 tona plastike baci u more.

Plastika u moru i okolišu ne predstavlja samo problem onečišćenja mora, već i veliki problem za cjelokupnu životinjsku faunu, a indirektno predstavlja i ozbiljan problem za ljudsko zdravlje. Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okoliš i za gospodarstvo. Direktivom će se izbjeći šteta u okolišu čiji bi trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura. U okviru mogućih scenarija u kojima se stavlja veći naglasak na razvoj inovacija i alternative za plastične proizvode, moglo bi se otvoriti između 30.000 i 50.000 radnih mjesta što će potaknuti gospodarski razvoj Europske unije i država članica.

Tim povodom zastupnica Šuica je izjavila: „ Živimo u doba plastike i to nitko ne može negirati. Podaci su frapantni, ako smo u 65 godina proizveli 8 milijardi tona plastike i ako smo proizveli 6 milijardi tona otpada onda se zaista moramo zamisliti nad tom činjenicom. Želim pozdraviti ovaj trijalog koji vjerujem da će završiti glasovanjem ovdje danas u Parlamentu. Isto tako podatak o 85% onečišćenja mora plastikom od čega jedna polovina dolazi od proizvoda za jednokratnu uporabu, a jedna četvrtina od ribolovnog alata je također stvar za razmišljanje i nadam se da ćemo naći alternativna rješenja. Dakle, alternativa je vrlo bitna i tamo gdje postoji alternativa moramo zamijeniti. Tamo gdje ne postoji, moramo ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije, stvarati tako nova radna mjesta i omogućavati novim proizvodima dolazak na tržište. U svakom slučaju maksimalno podržavam ovu inicijativu, maksimalno podržavam ovu direktivu i ja vjerujem da ćemo je što brže implementirati u naša nacionalna zakonodavstva“.

Jedan cilj ove direktive je i znatno smanjenje upotrebe plastičnih spremnika za hranu i čaša za napitke. Radi se o dvaju proizvoda za koje već postoje alternative na tržištu. Također, direktivom će se nastojati zajamčiti da se do 2025. godine prikuplja i reciklira barem 90% boca za napitke s tim da će države članice imati mogućnost odabira najboljeg načina prikupljanja kako bi se tom činu dodala komercijalna vrijednost ili potaknulo odvajanje plastičnih boca kod kuće.

Plastične boce, zajedno s čepovima, najveći su izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, dok su plastični filteri za cigarete sljedeći plastični onečišćivač na europskim plažama. Također, problem ribarskog alata i ribarskih mreža i dalje je neriješen zbog nedostatka efektivnog nadzora gubitka ribolovnog alata na razini Europske unije. Više od 30% otpada s ribarskih i rekreativnih plovila koji bi trebalo vratiti u luke ne vraća se i vrlo vjerojatno završava u moru.