U Ljetnikovcu Bunić Kaboga, drugu godinu zaredom, mjesec travanj obilježen je kao Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture, u organizaciji Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata i Zaklade Caboga Stiftung.

O ovogodišnoj temi ‘Kulturni krajobrazi’ pred okupljenom dubrovačkom stručnom javnosti govorili su cijenjeni stručnjaci i znanstvenici iz Dubrovnika i Zagreba.

Ove godine raspravljalo se o vrednovanju različitih tipova kulturnih krajobraza, te mogućnostima njihove zaštite. Ujedno su se prezentirali i kulturni krajobrazi od lokalnog značaja poput Rijeke Dubrovačke, Malostonskog Zaljeva, Elafita, Peljašca i Konavala te ostalih vrijednih krajobraza Hrvatske poput Starigradskog Polja na Hvaru, otoka Cresa te NP Brijuni i NP Krka.

Dr.sc. Goran Andlar, predavač na Studiju krajobrazne arhitekture Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavio je recentna iskustva u istraživanjima jadranskih kulturnih krajobraza te istaknuo nužnost temeljitih terenskih istraživanja te poznavanja različitih metoda analize i vrednovanja krajobraza: od procjene biofizičkog, kulturno-povijesnog i vizualnog karaktera krajobraza, preko kulturne biografije i integralnih okvira za vrednovanje do modela osjetljivosti, ranjivosti i privlačnosti.

Dr.sc. Ines Hrdalo, predavačica na Studiju krajobrazne arhitekture Agronomskog fakulteta, inače Dubrovkinja, i Višnja Šteko direktorica u Oikon zelena infrastruktura d.o.o., predstavile su razloge izrade krajobraznih studija te mogućnosti njihovih konačnih primjena. Razlozi izrade krajobraznih studija proizlaze iz nemogućnosti da se u prostornim planovima unaprijed propišu svi uvjeti uređenja i zaštite za zahvate u vrijednim, prostornim planom prepoznatim krajobraznim područjima.

Filip Šrajer, arhitekt, javnosti najpoznatiji po udruzi Dragodid, u svom je predavanju prikazao najpoznatije hrvatske suhozidne lokalitete, te događaje i inicijative u posljednjih nekoliko godina vezane uz suhozidne građevine i krajobraze istočnog Jadrana, uz razmatranje praktičnih i konceptualnih pitanja valorizacije i očuvanja naše narodne graditeljske baštine.

Dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić govorila je o prepoznavanju obilježja i vrijednosti kulturnih krajolika Dubrovačko neretvanske županije, njihovoj zaštiti i održivom razvoju s naglaskom na mogućnosti zakonske zaštite i zaštite u okviru prostorno planske dokumentacije. Predložila je i kriterije za vrednovanje krajolika kao kulturnog dobra – za upis u Registar kulturnih dobara RH te za zaštitu na lokalnoj razini kroz programe razvoja (kulturni turizam, eko proizvodnja) sa zaključkom da kulturne krajolike kao žive prostore treba shvatiti ne samo kroz ograničenja i zaštitu već kao resurs za alternativne oblike razvoja.

Anita Trojanović, studentica na Studiju krajobrazne arhitekture u Zagrebu, porijeklom iz Konavala. predstavila je svoj završni rad preddiplomskog studija, u kojem je interpretirala poljoprivredni kulturni krajobraz Konavala. Poljoprivreda se u Konavlima provukla duž Konavoskog polja, primorskog grebena, pa sve do najviših vrtača i uvala u konavoskim brdima. Susret mnogih civilizacija na tromeđu je ostavilo brojne tragove u krajobrazu. Sve izražajnijim procesima deagrarizacije i depopulacije sela, tragovi poljoprivrednog krajobraza ostaju skriveni u šikari.

Branka Martinović Vuković, arhitektica, viša savjetnica-specijalist u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša Dubrovačko – neretvanske županije podrobno je izložila složenost zaštite i upravljanja vrijednim krajobrazom na primjeru Rijeke Dubrovačke s naglaskom na kompleks Ljetnikovaca Stay i Bunić-Kaboga.