Brojni posjetitelji Pelješca iz svih krajeva Hrvatske i regije, jučer su uživali u vrhunskim i kvalitetnim vinima te razgledavanju vinarija i podruma tridesetak vinara širom poluotoka. Vina i poznatih specijaliteta – poput vinskog gulaša, bilo je u izobilju, pa je još jedna tradicionalna manifestacija „Dani otvorenih vrata peljeških podruma“, potrajala dugo u noć.
I ove je godine u Zadružnom domu u Janjini deset mladih enologa ocjenjivalo najbolje vino u tri kategorije. Vina poznate pelješke vinarije Matuško dobila su najviše ocjene u kategoriji bijelih i crnih vina, a OPG Ivan Bezek u kategoriji rose vina.

U sklopu manifestacije prvi puta se promovirao lovni turizam poluotoka, a organizirano je i natjecanje u pripremanju lovačkog gulaša u Potomju, na kojem je pobjedu odnijela ekipa domaćina, članovi Lovačkog društva Kuna.

Poseban doživljaj brojnim gostima, ljubiteljima plavca malog, priredila je Stonska glazba, klapa Žuljanke i Geta te vokalni sastav Gusari uz predstavljanje vinara s područja Općine Ston u Velikom Kaštiu u Stonu.

U organizaciji Udruge Plavac mali – Pelješac, Peljeških vinskih puta, HGK-Županijske komore Dubrovnik, Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije i u suorganizaciji peljeških turističkih zajednica i općina: Ston, Janjina, Trpanj i Orebić te pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora Republike Hrvatske Bože Petrova, Dubrovačko-neretvanske županije, Turističke zajednice županije, uspješno je završena 11. manifestacija „Dani otvorenih vrata peljeških podruma“. Ove godine podršku su joj dali visoki dužnosnici Vlade i Sabora Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede Federacije Bosne i Hercegovine i Dubrovačko-neretvanske županije.

Na Pelješcu, koje je ujedno i najveće vinogorje Dubrovačko-neretvanske županije, proizvode se neka od najboljih hrvatskih vina i definitivno najmoćniji plavci. Kako ova autohtona sorta upravo na ovom poluotoku daje najbolje rezultate, ne čudi podatak da je njome zasađeno gotovo 90 posto vinograda. Zbog refleksije sunca od površine mora i kamena stvaraju se savršeni uvjeti za nakupljanje šećera u grožđu, a vrijedne težačke ruke na teško pristupačnim terenima surovi dalmatinski krš pretvarale su u rodne vinograde kreirajući najljepše pejzaže. O kakvom je vinorodnom kraju riječ, svjedoči i podatak da prvo hrvatsko vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom dolazi upravo s ovog poluotoka, a riječ je o Dingaču iz 1961.