U tjednu u kojem obilježavamo Dan planeta Zemlje, čija je ovogodišnja tema “Kraj plastičnom onečišćenju”, ovo novo znanstveno otkriće moglo bi pomoći riješiti globalni problem zagađenja plastikom.

Naime, znanstvenici su slučajno stvorili mutirajući enzim koji je u stanju razgraditi plastične boce, što znači kako bi po prvi put moglo postati moguće u potpunosti reciklirati plastične boce, kako piše Guardian.

Cijelo istraživanje krenulo je 2016. godine, otkrićem bakterije u Japanu koja je prirodno evoluirala i počela se hraniti plastikom. Sada su znanstvenici otkrili detaljnu strukturu ključnog enzima koji proizvodi ta bakterija. Međunarodni tim znanstvenika analizirao je enzim kako bi otkrili kako je nastao, no nehotice su molekulu učinili još učinkovitijom u razgradnji polietilentereftalata, odnosno PET-a koji se koristi u proizvodnji plastičnih boca.

“Ono što se zapravo dogodilo je da smo poboljšali enzim, što nas je prilično šokiralo. Radi se o doista sjajnom otkriću”, kazao je profesor John McGeehan sa Sveučilišta Portsmouth.

Novootkrivenom, mutirajućem enzimu potrebno je nekoliko dana kako bi počeo razgrađivati plastiku, što je neusporedivo manje od stotina godina potrebnih da se plastika razgradi u moru. Znanstvenici su optimistični te smatraju da je taj proces moguće i dodatno ubrzati te da će se otkriće vrlo brzo moći primjenjivati u praksi.

“Nadamo se da će nam taj enzim pomoći da plastiku razgradimo na početne komponente kako bismo ih mogli doslovno reciklirati u nove plastične predmete. To znači i da više nećemo morati novu plastiku proizvoditi iz nafte te ćemo, u konačnici, značajno smanjiti količinu plastike u okolišu,” kaže profesor McGeehan.

U svijetu se svake minute proda milijun plastičnih boca od čega se reciklira njih samo 14 posto, a velika količina završi u svjetskim morima, pa su i najudaljeniji krajevi na planetu postali zagađeni plastikom koja ugrožava život u moru i posljedično čovjeka koji jede plastikom kontaminiranu hranu. O tome smo nedavno pisali, točnije kako je morska sol koju konzumiramo zagađena mikroplastikom, za koju se još točno ne zna kako djeluje na ljudski organizam.

“Plastika je nevjerojatno otporna i sporo se razgrađuje. Prizori plastike u moru su zastrašujući. To je jedan od onih materijala koji je napravljen možda malo i predobro”, kaže profesor McGeehan.

Sada se te plastične boce mogu reciklirati samo na način da se iz njih mogu napraviti neprozirna vlakna od kojih se poslije rade odjeća i tepisi. Pronalazak novog enzima znači da će se plastične boce moći ponovno pretvoriti u iste takve prozirne plastične boce, što će uvelike smanjiti potrebu za novom plastikom.

“Uvijek se ponovno suočite s problemom jeftine nafte, što znači da je i proizvodnja te prve plastike jeftina. Proizvođačima je lako napraviti mnogo takvih stvari. To im se čak i više isplati nego reciklirati. No, ja vjerujem da javnost može učiniti pritisak na proizvođače. Percepcija ljudi se mijenja pa mnoge kompanije nastoje iznaći način kako što efikasnije reciklirati plastiku. Nakon naše intervencije, enzim je postao 20 posto učinkovitiji nego je bio. No, to još nije sve. Doista mislimo da ga možemo pretvoriti u superbrzi enzim”, rekao je profesor McGeehan.

Inače su industrijski enzimi u širokoj upotrebi, u biogorivima i prašcima za rublje, koji su u posljednjih nekoliko godina poboljšani, a njihov rad ubrzan i do 1000 puta. Zbog toga McGeehan slično predviđa i za ovaj enzim koji razgrađuje plastiku. Znanstvenici iz Portsmoutha i Laboratorija za obnovljivu energiju Colorado prijavili su patent za ovo otkriće.

Trenutno se istražuje može li se enzim poboljšati ako ga se transplantira u bakterije koje mogu izdržati temperature više od 70 stupnjeva Celzija, što je temperatura pri kojoj PET postaje viskozan i kad se razgrađuje deset do sto puta brže. Neka prijašnja istraživanja otkrila su i da plastiku razgrađuju neki oblici gljivica, no bakterije je mnogo lakše uzgojiti i prilagoditi industrijskoj upotrebi.

Neke vrste plastike već sada mogu razgraditi bakterije koje postoje u prirodi i znanstvenici ih intenzivno traže. PET materijali u moru tonu, no McGeehan kaže da će se jednoga dana bakterije koje jedu tu plastiku jednostavno moći pošpricati po plastičnom otpadu te će se na taj način očistiti mora.

“Mislim da je ovo otkriće sjajno i da će uvelike pomoći u sve ozbiljnijem problemu zagađenja plastikom. Enzimi su neotrovni i biorazgradivi te ih se pomoću mikroorganizama može proizvesti u velikim količinama. Pred nama je još dug put prije nego budemo mogli pomoću enzima očistiti svijet od plastike, no ovo je sigurno korak u dobrom smjeru.”, rekao je Oliver Jones, kemičar s instituta RMIT u Melbourneu.